Sadržaj
Poslovi, zanimanja ili zanati nazivaju se zaposlenjem. Sve aktivnosti u kojima je osoba angažirana za obavljanje niza posebnih zadataka u zamjenu za novčanu naknadu spadaju u ovu kategoriju: u kapitalističkom ekonomskom sistemu, zapošljavanje je najvažniji i najrasprostranjeniji radni odnos, koja je osnovna ćelija svake kompanije.
Otvaraju se dvije vrste poslova: formalni (koji podliježe propisima i registriran u državi) i neformalni (koji nije).
The formalno zaposlenje Ona je zakonska i stoga podliježe odgovarajućim porezima. Sav dogovoreni novac ne dolazi od poslodavca zaposleniku, već stiže dio (tzv. Neto plaća), a drugi (tzv. Odbici) koji mogu biti danak koji zaposlenik ne prima, ili neki indirektna percepcija: najčešće su zdravstveno osiguranje i socijalno osiguranje, koji je dio namijenjen kada zaposlenik više ne radi.
Ova vrsta posla mora biti u skladu sa uslovima koje je utvrdila država, poput minimalne plate. To je uglavnom povoljno za zaposlene, a države rutinski stvaraju poticaje za povećanje broja formalno zaposlenih - olabavljenje propisa ne bi trebalo biti jedan od njih.
Primjeri formalnog rada
Advokat | Učitelju |
Ministar | Bankovni agent |
Fudbaler | Industrijski inženjer |
Stručno | Predsjedniče |
Računovođa | Finansijski organizator |
Primjeri neformalnog rada
Kadet | Dostavljač hrane |
Metalker | Prostitutka |
Machinist | Cabbie |
Poljski pijun | Fotograf za novine |
Poštar | Radnik |
The neformalne poslove S druge strane, to su oni koji su izvan zakona. Iako su zabranjeni, država često ne čini previše napora u borbi protiv toga, pa čak i zapošljava ljude prema ovom načinu.
Obično se povezuje s poslovima s nižim kvalifikacijama, ali ponekad čak i najkvalificiraniji poslovi imaju ovu vrstu zapošljavanja: zaposlenici mogu preferirati ovu vrstu zapošljavanja, unatoč činjenici da je, kao što je spomenuto, nemati nikakvu vrstu pokrića ili osiguranja mnogo je nestabilnije.
Kada su u pitanju ilegalne aktivnosti, naravno da je rad neformalan jer se ne može registrirati u bilo kojoj vrsti javne agencije, ali postoji i neformalno zapošljavanje u legalnim djelatnostima.
Pogledajte takođe: Primjeri nedovoljne zaposlenosti