Amerikanizmi

Sadržaj

• Primjeri amerikanizama
• Više amerikanizama (objašnjeno)

The amerikanizmi Riječi su preuzete iz jezika američkih Indijanaca i koriste se u drugim jezicima. Na primjer: duvan, čokoladna viseća mreža.

Oni su primjer jezičke pozajmice, odnosno upotrebe riječi iz drugog jezika u govornicima određenog jezika.

Takođe se koristi izraz Amerikanizam u komplementarnom smislu: riječi iz stranih jezika (prvenstveno sa jezika kolonizatora, španjolskog i engleskog) koje su modificirane za upotrebu među američkim indijskim stanovništvom.

Odnosi između španskog jezika i jezika američkih domorodaca vrlo su česti zbog intenzivne razmjene između kolonizatora i starosjedilaca.

Mnoge vrste (i životinje i biljke) pronađene u Americi nisu imale imena na španjolskom zbog jednostavne činjenice da ih Španjolac nikada nije vidio. Stoga mnoge riječi koje trenutno koristimo u španjolskom dolaze iz izvornih jezika.

Pogledajte takođe:

• Latinski glas overs
• Lokalizmi (iz različitih zemalja)
• Stranci

Primjeri amerikanizama

1. Čili paprika (iz Taina)
2. Alpaca (iz Aymare "all-paka")
3. Slatki krompir (iz Taina)
4. Kakao (iz Nahuatl "cacáhua")
5. Cacique (sa porijeklom iz naroda Kariba)
6. Aligator (iz Taina)
7. Košarkaški teren (iz kečuanske)
8. Rubber (iz kečuanske)
9. Ranch (iz kečuanske)
10. Chapulin (sa Nahuatla)
11. Žvakaća guma (sa Nahuatla)
12. chili (sa Nahuatla)
13. Kukuruz (iz kečuanskog "choccllo")
14. Cigar (iz maye)
15. Coca -Cola (iz kečuanskog "kuka")
16. Condor (iz kečuanskog "cúntur")
17. Coyote (iz Nahuatl "coyotl")
18. Prijatelju (sa Nahuatla)
19. Guacamole (sa Nahuatla)
20. Guano (od kečuanskog "wánu" što znači gnojivo)
21. Iguana (sa Antillea)
22. Call (iz kečuanske)
23. Papagaj (karipskog porijekla)
24. Bag (sa Antillea)
25. Malon (Mapučea)
26. Kukuruz (iz Taíno "mahís")
27. Maraca (iz Guaraníja)
28. Mate (iz kečuanskog "mati")
29. Rhea (iz Guaraníja)
30. Ombú (iz Guaraníja)
31. Avokado (iz kečuanske)
32. Pampas (iz kečuanske)
33. Tata (iz kečuanske)
34. Papaya (karipskog porijekla)
35. Duffel bag (sa Nahuatla)
36. Kanu (karipskog porijekla)
37. Cougar (iz kečuanske)
38. Quena (iz kečuanske)
39. Tamale (sa Nahuatla)
40. Tapioka (tupi)
41. Rajčica (od Nahuatl "tomatl")
42. Toucan (iz Guaraníja)
43. Vicuña (iz kečuanskog "vicunna")
44. Yacaré (iz Guaraníja)
45. Yucca (iz Taina)

Više amerikanizama (objašnjeno)

1. Avokado. Ovo voće, koje se naziva i avokado, dolazi iz središta današnjeg Meksika. Njegovo ime dolazi od jezika Nahuatl, jezika prije astečke kulture. Trenutno se avokado uzgaja u tropskim područjima i izvozi se u cijeli svijet.
2. Roštilj. Običaj je kuhati meso obješeno na rešetku iznad žeravice, koje se naziva i roštilj. Riječ roštilj dolazi iz aravačkog jezika.
3. Kikiriki. Također se naziva kikiriki, to je mahunarka, odnosno oblik sjemena koje se u ovom slučaju nalazi u mahuni. Europljani su to znali za vrijeme osvajanja Amerike, budući da su ih konzumirali u Tenochtitlanu (današnji Meksiko). Njegovo ime dolazi iz jezika Nahuatl.
4. Canarreo. Skup pomorskih kanala koji se formiraju u blizini obale. To je izraz koji se koristi na Kubi.
5. Kanu. To su uski čamci koji se kreću veslanjem. Autohtoni narodi gradili su ih od drveta breze i koristili sok od drveta. Sredinom dvadesetog stoljeća proizvodili su se od aluminija, a trenutno od stakloplastike.
6. Mahagonij. Drvo određenog drveća tropske zone Amerike. Ima tamnocrvenu boju koja ga razlikuje od ostalih vrsta drva. Koriste se u izradi ormara (izrada drvenog namještaja) jer je s njima lako raditi i jer su otporne na parazite i vlagu. Najbolje gitare također su napravljene od mahagonija.
7. Ceiba. Cvjetno drvo koje karakteriziraju ubodi mladih primjeraka na deblu. Naseljavaju tropske šume današnjeg Meksika i Brazila.
8. Čokolada. Ni čokolada ni kakao nisu bili poznati izvan Amerike prije osvajanja. Izvorni narodi Meksika konzumirali su ga kao piće, a njegova neograničena konzumacija bila je nagrada za najistaknutije ratnike u meksičkoj kulturi. Korištena je kao valuta razmjene između različitih kultura. Evropljani su ga poznavali zahvaljujući četvrtom putovanju Kristofora Kolumba 1502. godine i prihvatili njegovo ime.
9. Krijesnice. Takođe se naziva tucu-tucus, a njegovo naučno ime je pirofor. To je bioluminiscentni insekt (koji proizvodi svjetlost) srodan krijesnicama, ali s dva svjetla u blizini glave i jednim na trbuhu. Žive u šumovitim područjima Amerike, u toplim područjima kao što su tropi i subtropi.
10. Kolibri Među najmanjim vrstama ptica koje postoje. Kad su ih otkrili u Americi, Europljani su ih neumorno lovili da koriste svoje perje kao ukras za kostime, što je dovelo do izumiranja različitih vrsta.
11. Viseća mreža ili viseća mreža. To je izduženo platno ili mreža koja, vezana krajevima za nepomične točke, ostaje ovješena. Ljudi se nalaze na njima i koriste ih za odmor ili spavanje. Riječ viseća mreža dolazi iz jezika Taíno, koji je postojao na Antilima u vrijeme osvajanja. Viseće mreže su se koristile u Americi, a od 16. stoljeća usvojili su ih pomorci, koji su imali koristi od mobilnosti viseće mreže: kreće se s čamcem i osoba koja spava u njoj ne može pasti, kao što bi se dogodilo s fiksnim krevetom.
12. Uragan. Meteorološki fenomen koji ima zatvorenu cirkulaciju oko centra niskog pritiska. Jačaju jaki vjetrovi i kiša. Oni su tipični fenomeni tropskih zona, razlog zašto se susret Španjolaca s njima dogodio tokom kolonizacije središnjeg područja američkog kontinenta.
13. Jaguar ili jaguar. Mačka iz roda pantera. Ime dolazi od riječi "yaguar" što na gvaranima znači zvijer. Njihova boja dlake može varirati od blijedožute do crvenkastosmeđe. Također ima zaobljene mrlje koje mu omogućuju kamuflažu. Mnogo liči na leoparda, ali je veći. Živi u američkim džunglama i šumama, što znači da ga Španjolci nisu poznavali prije osvajanja, pa su njegovo ime morali naučiti od Guaraníja.
14. Poncho. Ovaj odjevni predmet dobio je ime po kečui. To je pravokutnik od teške i debele tkanine koja u sredini ima rupu kroz koju prolazi glava, omogućavajući tkanini da visi preko ramena.
15. Duhan. Iznenađujuće, evropski narodi nisu koristili duhan prije osvajanja. U Evropi se počeo koristiti u 16. stoljeću. Međutim, vjeruje se da se u Americi konzumiralo čak tri tisuće godina prije Krista. Domoroci su ga koristili za pušenje, žvakanje, jelo, piće, pa čak i za pravljenje masti za različite ljekovite funkcije.

Pogledajte takođe:

• Kečuizmi
• Nahuatl riječi (i njihovo značenje)

Pratite sa: