Sadržaj
- Diphthong
- Akcentuacija diftonga
- Pauza
- Akcentuacija riječi s prekidom
- Razlika između diftonga i pauze
- Primjeri riječi s diftongom
- Primjeri riječi s prekidom
Diftong i pauza zvučni su lanci koji se mogu pojaviti unutar riječi. Dvoboj je sjedinjenje samoglasnika, a prekid je razdvajanje ova dva samoglasnika na različite slogove.
Diphthong
Diftongom se naziva sjedinjenje dva različita samoglasnika koji se izgovaraju u istom slogu. Sljedeće kombinacije mogu tvoriti diftonge:
- Otvoreni samoglasnik (a, e, o) + zatvoreni samoglasnik o (i, u). Na primjer: streine, aplauSW.
- Nenaglašeni zatvoreni samoglasnik + otvoreni samoglasnik. Na primjer: vtjnto, hEUvo.
- Zatvoreni samoglasnik + različiti zatvoreni samoglasnik. Na primjer: ciutata, juicio.
Ako postoji interkalirano H, to ne utječe na klasifikaciju samoglasničke sekvence kao diftonga ili pauze. Na primjer: prilihibir.
Akcentuacija diftonga
- Diftonzi su naglašeni slijedeći opća pravila akcentuacije.
- U diftonzima sa naglašenim otvorenim samoglasnikom i nenaglašenim zatvorenim samoglasnikom, tilda se postavlja iznad otvorenog samoglasnika. Na primjer: nuTico ili Murcidijezero.
- U diftonzima formiranim od dva zatvorena samoglasnika, tilda se postavlja iznad drugog samoglasnika: acuifero, casuistica.
Kada diftong postaje pauza?
Dvoboj postaje pauza kada je slab glas (i, u) naglašen. U ovom slučaju dolazi do loma diftonga i stvaranja pauze.
Pauza
Hijatusi mogu nastati:
- Otvoreni samoglasnik (a, e, o) + zatvoreni samoglasnik (i, u). Na primjer: btoúl
- Otvoreni samoglasnik + otvoreni samoglasnik. Na primjer: tiilired
- Nenaglašeni samoglasnik + isti nenaglašeni samoglasnik. Na primjer: gliita
- Zatvoreni samoglasnik + zatvoreni samoglasnik (neki od njih, naglašeni). Na primjer hiliídaje.
Akcentuacija riječi s prekidom
- Riječi s prekidom od dva jednaka samoglasnika ili dva različita otvorena samoglasnika slijede opća pravila naglaska.
- Reči sa prekidom naglašenog zatvorenog samoglasnika i nenaglašenog otvorenog samoglasnika (ili obrnuto) uvek imaju akcenat na zatvorenom samoglasniku, bez obzira na pravila naglašavanja. Na primjer: habíto.
Razlika između diftonga i pauze
Razlika između diftonga i pauze je u tome što u diftongu slab glas nikada nije naglašen. Zbog ovog stanja, samoglasnici se ne odvajaju. Na primjer: violín.
Ono što razlikuje diftong od pauze je to što se u pauzi samoglasnici koji su zajedno odvojeni, dok u diftongu ostaju ujedinjeni. Do ovog razdvajanja dolazi samo kada je naglašeni samoglasnik zatvoren. Na primjer: let, geografikonía.
Primjeri riječi s diftongom
a-cei-caj. | ciu-da-des | mau-lli-do |
a-cei-tuna | cui-dice | mons-truo |
ai-re | cui-oprosti | čuo sam-gri |
ais-lan-te | cuo-ta | pa-ra-gua |
A.Mai-nar | des-pei-nar | strau-sa |
am-bi-guo | in-cau-za-dva | strei-ne |
a-plau-sos | EU-ca-lip-to | plei-to |
au-lar | EU-genijalno | rei-nar |
au-ro-ra | EU-odjeća | rui-radi |
au-to | EUs-ta-quio | sai-ne-te |
au-to-pis-ta | FEU-radi | ttjm-bla |
au-tor | gau-cho | trei-nta |
bai-Ti | gou-rmet | via-je |
bEU-ne | guar-dati | vio-sporo |
cau-dal | hEU-SW | vio-le-ta |
cau-sa | in-cau-to | vio-lin |
ciu-da-de-la | Lau-ra | via-jar |
Primjeri riječi s prekidom
a-cen-tú–ili | con-fí–i | mí–ili |
a-ctua-ušće | con-fi-te-rí–to | Mo-ne-rí–tos |
to–hin-co | sa-ti-nú–i | na-ví–ili |
to–ho-ga-rí-a | de-sa-fí–i | ili–í-radi |
to–ho-rrar | dí–to | ili–ír |
al-be-drí–ili | d-fe-ctú–i | strto–ís |
a-tto–úd | es-ca-lo-frí–ili | plan-tí–ili |
au-to-bio-gra-fí–to | je-so-te-rí–to | psi-quia-trí–to |
bal-dí–ili | e-va-lú–ili | strú–to |
bto–úl | frí–ili | Rto–úl |
bio-gra-fí–to | ge-o-gra-fí–to | res-frí–ili |
bú-hili | geo-lo-gí–to | rí–ili |
cto–ir | onaili–í-N / A | satí–to |
auto-dio-lo-gí–to | ho-meo-pa-tí–to | Sto–úl |
ca-se-rí–ili | hu-í-dto | so-cio-lo-gí–to |
cer-rra-je-rí–to | lto–úd | vo-ce-rí–ili |
gli–i-ta | morei–ili | va-cí–ili |
Pratite sa:
- Diphthong, tripthong i pauza
- Rečenice s prekidom
- Oštre riječi s pauzom
- Teške riječi s prekidom
- Esdrújulas sa pauzom i diftongom